Čovek uspeo da leti kao ptica
| Human birdwings, Jarno Smeets | 20.03.2012. |
| Tekst: manji | veći | latinica | ћирилица (beta) | Štampa
|

KORISTEĆI KONTROLERE ZA VIDEO IGRICE, Android telefone i namenski napravljena krila s elektromotornim mehanizmom za pomoć pri mahanju, holandski inženjer Jarno Smets (31), uspeo je da leti kao ptica. Inspirisan letom albatrosa on je u nedelju 18. marta u jednom parku u Hagu uspeo da poleti mašući krilima i preleti 100 metara nalazeći se u vazduhu jedan minut.
Kaže da je uvek sanjao o tome i da mu se san najzad ispunio posle osam meseci teškog rada, istraživanja i testiranja koje je proveo na ovom projektu započetom u avgustu prošle godine.
Za letenje je počeo da se zanima još u detinjstvu kad je na tavanu naišao na stare dedine crteže futurističkog letećeg bicikla, koji je deda godinama projektovao, ali nikad nije ni počeo da ga pravi. Dok je studirao na Univerzitetu Koventri u Engleskoj, shvatio je da dedin dizajn nikako ne bi mogao da leti, pa je odlučio da izmisli sopstvenu leteću spravu. Posle desetak godina učenja, istraživanja i dizajniranja upustio se u pomenuti projekat nazvan Ptičja krila za ljude.
Njegov dizajn leteće mašine je potpuno drugačiji od dedinog i više je nalik konceptu krila kakav je prikazan na crtežima Leonarda Da Vinčija. Zamislio je da krila pričvrsti za svoje ruke i iskoristi istu mehaniku kakva se koristi u robotizovanoj protetici, kako bi njegovim mišićima dala dodatnu snagu tako da mogu da nose težinu njegovog tela i krila tokom leta. Zajedno sa profesorom Bertom Otenom, stručnjakom za neuromehaniku, taj dizajn je pretvorio u stvarnost. Par naročito konstruisanih platnenih krila opremio je laganim motorima i odgovarajućom elektronikom i uspeo je da leti kao ptica.
Materijal za izradu krila je veoma čvrst i lagan. Tkanina koja se inače koristi za izradu ultralakih letelica, teška je svega jedan kilogram i izuzetno je nežna, tako da su šavovi morali da se prave veoma pažljivo. Za uzgon je koristio i jedan komad tkanine ušiven između nogu, kao neku vrstu repnog krila. Metalni nosači su od alumijuma a unutrašnja struktura krila od ugljeničkih vlakana i balze.
Prema njegovim proračunima za ispomoć u mahanju bila su mu potrebna dva električna motora od po dva kilovata, kako bi mogao da nosi svojih osamdesetak kilograma i ruksak s krilima i elektromehanikom težak oko 18 kilograma. Njegove ruke mogle su da obezbede tek 5% potrebne snage, ostalo su davala ta dva motora. Rukama je zapravo upravljao letom i mahanjem krila.
Elektroniku za haptičko upravljanje motorima napravio je služeći se akcelerometrima iz daljinskog upravljača Nintendove konzole Wii i Android telefona HTC Wildfire S i mikrokontrolerom Arduino, dok su elektromotorima marke Ternidži (Turnigy) dodati reduktori s naročitim mehanizmom za pretvaranje njihovog rotacionog kretanja u zamahe nalik kretanju krila (gore-dole i kružno).
Projekat je od samog početka dokumentovan video snimcima i opisima postavljenim na internet, tako da se dublji uvid u ovo postignuće može dobiti ovde.
Posle leta Jarno je rekao da je imao jak osećaj slobode i istinski osećaj letenja, kao i da je to bio najlepši osećaj koji je doživeo u životu. Mi bismo dodali i da je dao novi smisao izrazu leteći Holanđanin. (M.V.)
Dopuna vesti, 21. mart 2012:
Amerikanci sumnjaju u postignuće čoveka ptice
Podaci o čoveku koji tvrdi da je izveo let poput ptice koristeći svoje krilato rešenje, navodno se ne slažu sa stvarnošću, navodi se u članku koji je na svojoj mrežnoj lokaciji objavio časopis Vajred (Wired)
U članku piše da je čovek koji se predstavio kao Jarno Smets (Smeets), objavio video snimak svog navodnog prvog leta koji je rezultat projekta Ptičja krila za čoveka (Human Birdwings) i mada je preliminarna analiza, koju je za taj časopis izveo fizičar Ret Alen, ukazala da video ne mora biti lažan, kompjuterski grafičari i drugi stručnjaci su veoma skeptični.
Pored toga, časopis nije mogao da dobije potvrdu informacija o Smejtsovom prethodnom zaposlenju i obrazovanju, koje je postavio na Fejsbuk i LinkedIn.
Na njegovoj strani na LinkedInu do koje vodi veza sa njegove mrežne prezentacije, piše da je radio u kompaniji Pejlton stiring sistems (Pailton Steering Systems) od 2008. do 2010. Međutim, Džon Nolet, direktor u kompaniji Pejlton endžiniring limited (Pailton Engineering Limited) kaže da u njihovoj evidenciji nema nikoga ko se tako zove. Nolet je časopisu rekao da je proverio sve njihove ogranke po celom svetu i da niko ne zna za njega. “Nikada nije radio kod nas ni na jednom mestu. Niko ga ne zna.”
Vajred se raspitao i na univerzitetu u Koventriju, gde je Smets navodno studirao od 2001. do 2005, ali posle pretraživanja cele baze podataka o studentima, koja sadrži imena svih koju su tu studirali od 1986, dobio je obaveštenje da su pronašli samo jednu osobu s tim prezimenom. Međutim, ta osoba se zvala Aleksandra i studirala je od 1999. do 2000. Nisu našli nikog sa imenom Jarno Smets.
Na njegovoj strani na Fejsbuku piše i da je radio u kompaniji Filips dizajn (Philips Design) koja pripada multinacionalnoj elektronskoj kompaniji Filips, ali časopis još nije uspeo da dobije njihov odgovor.
U utorak i sredu su više puta pokušavali da stupe u kontakt sa Smetsom preko telefona, e-pošte i Tvitera i on im je u sredu uveče odgovorio da ne želi da im da intervju, jer je zatrpan porukama koje dobija. Na sledeću poruku u kojoj su ga zamolili da im objasni neslaganja s onim što piše u njegovom rezimeu i pruži dodatne informacije o svom letu, nije im, kažu, još odgovorio.
Njegove mrežne lokacije humanbirdwings.net i .com, obe su registrovane u avgustu 2011 preko holandskog registra SoHosted, ali registar krije identitet vlasnika.
Jedan kompjuterski stručnjak sa Stanforda, koji je radio na filmovima Terminator 3 i Zvezdane staze, epizoda III, rekao je Vajredu e-poštom, da bi Smetsov poslednji video snimak mogao biti ubedljivija podvala da je kojim slučajem kontinualan. „Sečenje ugla kamere je očigledan trik. Obratite pažnju da nema kontinualnog snimka od poletanja do sletanja. Umesto toga snimak se prekida u trenutku kad on poleće, a potom se kao poseban odsečak vidi trenutak kad sleće.“
Po njegovom mišljenju zbog ovih rezova nije bilo potrebno mnogo rada da se ubaci kompjuterski generisana slika ili lažni snimak. Isto tako, snimak sa kamere na kacigi mogao se napraviti iz bilo kakve jedrilice. „Jedina prava slika je ona na početku, kad je snimljeno kako se nešto malo odigao sa zemlje, što bi zapravo moglo biti trčanje uz neku uzvišicu ili rampu, koja je uklonjena kasnijom obradom.“
Bert Oten, načnik neuromehanike na univerzitetu u Groningenu, sreo se sa Smetsom i njegovim kolegama u avgustu 2011. On je časopisu izjavio da nije video konstrukciju koju su napravili, pa ne može da kaže da li je prava ili lažna. Takođe je rekao da ni video nije pogledao pažljivije, ali da drugi jesu i da on stoga deli njihovu sumnjičavost.
Lokacija Gizmodo je ponudila sopstvenu analizu stručnjaka za kompjuterski generisane slike, koji ukazuju na nekoliko drugih besmislica u videu. Mali crni kvadrat se pojavljuje na desnom krilu neposredno pre poletanja, što po njima sugeriše da je pravi model zamenjen kompjuterskim. Pored toga, senke koje su Smetsove kolege bacale na krila, ne odgovaraju njihovim pokretima.
Vajred na kraju upućuje i na video koji je objaviljen na lokaciji Flajing haj a sadrži snimke prototipa napravljenog u programu Maja (Maya) specijalizovanom za 3D grafiku. Iako nije dokaz falsifikovanja, sugeriše mogućnost da je tim mogao napraviti lažnu leteću mašinu na svom računaru.
(M.V.)
Dopuna vesti, 23. mart 2012:
Amerikanci su bili u pravu, u pitanju je podvala
Čovek koji je tvrdio da je s namenski napravljenim krilima uspeo da leti poput ptice, pojavio se na holandskoj televiziji i objasnio da je njegov podvig zapravo podvala na kojoj je radio osam meseci.
Holandski umetnik Floris Kajk (Kaayk), koji se u svom projektu Ptičja krila za čoveka (Human Birdwings) predstavio kao Jarno Smets, priznao je svoju podvalu u četvrtak 22. marta u televizijskoj emisiji Zemlja se okreće (De Wereld Draait Door).
„Ja sam Floris Kajk i zapravo sam filmski kreator i animator. Osam meseci radim na eksperimentu o mrežnim medijima“, rekao je on sudeći prema prevodu u objavljenom video snimku. Za ovu lažu se odlučio jer „svako sanja o tome da leti“.
Rođen je 1982. u holandskom mestu Til, a živi u Hagu gde je prošlog vikenda i izveo svoj lažni let.
Diplomirao je na akademiji St. Jost i postao master likovnih umetnosti. Radi kao animator i stručnjak za kompjuterski generisanu grafiku (CGI), a za sebe kaže da je opčinjen svetom insekata, evolucijom, tehnologijom i mračnim futurističkim vizijama.
Do sada je više puta nagrađen za svoje filmove, a njegov film „Poreklo stvorenja“ bio je holandski predlog za Oskara 2011, sudeći po onome što piše na njegovoj mrežnoj prezentaciji.
„Želeo je da ispuni svoj san, kao i većina umetnika. Hteo je da inspiriše ljude i mislim da je uspeo“, izjavio je naučnik i neuromehaničar Bert Oten s univerziteta u Groningenu. „Kao umetnik je uspeo, ali nas je sve prevario. Svi želimo da letimo, zar ne?“
Kajk je u avgustu 2011. pitao Otena o mehanici leta. Oten je rekao da nije učesnik podvale i da je verovao da Kajk – tada Jarno Smets – stvarno želi da leti.
„Mada je ovakva vrsta leta u principu moguća, verovatno je još ranije znao da mu to neće uspeti i da će morati da je lažira. Fantastično je što nas je naterao da poverujemo kako smo na tragu nečeg novog.“
(M.V.)
Kaže da je uvek sanjao o tome i da mu se san najzad ispunio posle osam meseci teškog rada, istraživanja i testiranja koje je proveo na ovom projektu započetom u avgustu prošle godine.
Za letenje je počeo da se zanima još u detinjstvu kad je na tavanu naišao na stare dedine crteže futurističkog letećeg bicikla, koji je deda godinama projektovao, ali nikad nije ni počeo da ga pravi. Dok je studirao na Univerzitetu Koventri u Engleskoj, shvatio je da dedin dizajn nikako ne bi mogao da leti, pa je odlučio da izmisli sopstvenu leteću spravu. Posle desetak godina učenja, istraživanja i dizajniranja upustio se u pomenuti projekat nazvan Ptičja krila za ljude.
Njegov dizajn leteće mašine je potpuno drugačiji od dedinog i više je nalik konceptu krila kakav je prikazan na crtežima Leonarda Da Vinčija. Zamislio je da krila pričvrsti za svoje ruke i iskoristi istu mehaniku kakva se koristi u robotizovanoj protetici, kako bi njegovim mišićima dala dodatnu snagu tako da mogu da nose težinu njegovog tela i krila tokom leta. Zajedno sa profesorom Bertom Otenom, stručnjakom za neuromehaniku, taj dizajn je pretvorio u stvarnost. Par naročito konstruisanih platnenih krila opremio je laganim motorima i odgovarajućom elektronikom i uspeo je da leti kao ptica.
Materijal za izradu krila je veoma čvrst i lagan. Tkanina koja se inače koristi za izradu ultralakih letelica, teška je svega jedan kilogram i izuzetno je nežna, tako da su šavovi morali da se prave veoma pažljivo. Za uzgon je koristio i jedan komad tkanine ušiven između nogu, kao neku vrstu repnog krila. Metalni nosači su od alumijuma a unutrašnja struktura krila od ugljeničkih vlakana i balze.
Prema njegovim proračunima za ispomoć u mahanju bila su mu potrebna dva električna motora od po dva kilovata, kako bi mogao da nosi svojih osamdesetak kilograma i ruksak s krilima i elektromehanikom težak oko 18 kilograma. Njegove ruke mogle su da obezbede tek 5% potrebne snage, ostalo su davala ta dva motora. Rukama je zapravo upravljao letom i mahanjem krila.
Elektroniku za haptičko upravljanje motorima napravio je služeći se akcelerometrima iz daljinskog upravljača Nintendove konzole Wii i Android telefona HTC Wildfire S i mikrokontrolerom Arduino, dok su elektromotorima marke Ternidži (Turnigy) dodati reduktori s naročitim mehanizmom za pretvaranje njihovog rotacionog kretanja u zamahe nalik kretanju krila (gore-dole i kružno).
Projekat je od samog početka dokumentovan video snimcima i opisima postavljenim na internet, tako da se dublji uvid u ovo postignuće može dobiti ovde.
Posle leta Jarno je rekao da je imao jak osećaj slobode i istinski osećaj letenja, kao i da je to bio najlepši osećaj koji je doživeo u životu. Mi bismo dodali i da je dao novi smisao izrazu leteći Holanđanin. (M.V.)
Dopuna vesti, 21. mart 2012:
Amerikanci sumnjaju u postignuće čoveka ptice
Podaci o čoveku koji tvrdi da je izveo let poput ptice koristeći svoje krilato rešenje, navodno se ne slažu sa stvarnošću, navodi se u članku koji je na svojoj mrežnoj lokaciji objavio časopis Vajred (Wired)
U članku piše da je čovek koji se predstavio kao Jarno Smets (Smeets), objavio video snimak svog navodnog prvog leta koji je rezultat projekta Ptičja krila za čoveka (Human Birdwings) i mada je preliminarna analiza, koju je za taj časopis izveo fizičar Ret Alen, ukazala da video ne mora biti lažan, kompjuterski grafičari i drugi stručnjaci su veoma skeptični.
Pored toga, časopis nije mogao da dobije potvrdu informacija o Smejtsovom prethodnom zaposlenju i obrazovanju, koje je postavio na Fejsbuk i LinkedIn.
Na njegovoj strani na LinkedInu do koje vodi veza sa njegove mrežne prezentacije, piše da je radio u kompaniji Pejlton stiring sistems (Pailton Steering Systems) od 2008. do 2010. Međutim, Džon Nolet, direktor u kompaniji Pejlton endžiniring limited (Pailton Engineering Limited) kaže da u njihovoj evidenciji nema nikoga ko se tako zove. Nolet je časopisu rekao da je proverio sve njihove ogranke po celom svetu i da niko ne zna za njega. “Nikada nije radio kod nas ni na jednom mestu. Niko ga ne zna.”
Vajred se raspitao i na univerzitetu u Koventriju, gde je Smets navodno studirao od 2001. do 2005, ali posle pretraživanja cele baze podataka o studentima, koja sadrži imena svih koju su tu studirali od 1986, dobio je obaveštenje da su pronašli samo jednu osobu s tim prezimenom. Međutim, ta osoba se zvala Aleksandra i studirala je od 1999. do 2000. Nisu našli nikog sa imenom Jarno Smets.
Na njegovoj strani na Fejsbuku piše i da je radio u kompaniji Filips dizajn (Philips Design) koja pripada multinacionalnoj elektronskoj kompaniji Filips, ali časopis još nije uspeo da dobije njihov odgovor.
U utorak i sredu su više puta pokušavali da stupe u kontakt sa Smetsom preko telefona, e-pošte i Tvitera i on im je u sredu uveče odgovorio da ne želi da im da intervju, jer je zatrpan porukama koje dobija. Na sledeću poruku u kojoj su ga zamolili da im objasni neslaganja s onim što piše u njegovom rezimeu i pruži dodatne informacije o svom letu, nije im, kažu, još odgovorio.
Njegove mrežne lokacije humanbirdwings.net i .com, obe su registrovane u avgustu 2011 preko holandskog registra SoHosted, ali registar krije identitet vlasnika.
Jedan kompjuterski stručnjak sa Stanforda, koji je radio na filmovima Terminator 3 i Zvezdane staze, epizoda III, rekao je Vajredu e-poštom, da bi Smetsov poslednji video snimak mogao biti ubedljivija podvala da je kojim slučajem kontinualan. „Sečenje ugla kamere je očigledan trik. Obratite pažnju da nema kontinualnog snimka od poletanja do sletanja. Umesto toga snimak se prekida u trenutku kad on poleće, a potom se kao poseban odsečak vidi trenutak kad sleće.“
Po njegovom mišljenju zbog ovih rezova nije bilo potrebno mnogo rada da se ubaci kompjuterski generisana slika ili lažni snimak. Isto tako, snimak sa kamere na kacigi mogao se napraviti iz bilo kakve jedrilice. „Jedina prava slika je ona na početku, kad je snimljeno kako se nešto malo odigao sa zemlje, što bi zapravo moglo biti trčanje uz neku uzvišicu ili rampu, koja je uklonjena kasnijom obradom.“
Bert Oten, načnik neuromehanike na univerzitetu u Groningenu, sreo se sa Smetsom i njegovim kolegama u avgustu 2011. On je časopisu izjavio da nije video konstrukciju koju su napravili, pa ne može da kaže da li je prava ili lažna. Takođe je rekao da ni video nije pogledao pažljivije, ali da drugi jesu i da on stoga deli njihovu sumnjičavost.
Lokacija Gizmodo je ponudila sopstvenu analizu stručnjaka za kompjuterski generisane slike, koji ukazuju na nekoliko drugih besmislica u videu. Mali crni kvadrat se pojavljuje na desnom krilu neposredno pre poletanja, što po njima sugeriše da je pravi model zamenjen kompjuterskim. Pored toga, senke koje su Smetsove kolege bacale na krila, ne odgovaraju njihovim pokretima.
Vajred na kraju upućuje i na video koji je objaviljen na lokaciji Flajing haj a sadrži snimke prototipa napravljenog u programu Maja (Maya) specijalizovanom za 3D grafiku. Iako nije dokaz falsifikovanja, sugeriše mogućnost da je tim mogao napraviti lažnu leteću mašinu na svom računaru.
(M.V.)
Dopuna vesti, 23. mart 2012:
Amerikanci su bili u pravu, u pitanju je podvala
Čovek koji je tvrdio da je s namenski napravljenim krilima uspeo da leti poput ptice, pojavio se na holandskoj televiziji i objasnio da je njegov podvig zapravo podvala na kojoj je radio osam meseci.
Holandski umetnik Floris Kajk (Kaayk), koji se u svom projektu Ptičja krila za čoveka (Human Birdwings) predstavio kao Jarno Smets, priznao je svoju podvalu u četvrtak 22. marta u televizijskoj emisiji Zemlja se okreće (De Wereld Draait Door).
„Ja sam Floris Kajk i zapravo sam filmski kreator i animator. Osam meseci radim na eksperimentu o mrežnim medijima“, rekao je on sudeći prema prevodu u objavljenom video snimku. Za ovu lažu se odlučio jer „svako sanja o tome da leti“.
Rođen je 1982. u holandskom mestu Til, a živi u Hagu gde je prošlog vikenda i izveo svoj lažni let.
Diplomirao je na akademiji St. Jost i postao master likovnih umetnosti. Radi kao animator i stručnjak za kompjuterski generisanu grafiku (CGI), a za sebe kaže da je opčinjen svetom insekata, evolucijom, tehnologijom i mračnim futurističkim vizijama.
Do sada je više puta nagrađen za svoje filmove, a njegov film „Poreklo stvorenja“ bio je holandski predlog za Oskara 2011, sudeći po onome što piše na njegovoj mrežnoj prezentaciji.
„Želeo je da ispuni svoj san, kao i većina umetnika. Hteo je da inspiriše ljude i mislim da je uspeo“, izjavio je naučnik i neuromehaničar Bert Oten s univerziteta u Groningenu. „Kao umetnik je uspeo, ali nas je sve prevario. Svi želimo da letimo, zar ne?“
Kajk je u avgustu 2011. pitao Otena o mehanici leta. Oten je rekao da nije učesnik podvale i da je verovao da Kajk – tada Jarno Smets – stvarno želi da leti.
„Mada je ovakva vrsta leta u principu moguća, verovatno je još ranije znao da mu to neće uspeti i da će morati da je lažira. Fantastično je što nas je naterao da poverujemo kako smo na tragu nečeg novog.“
(M.V.)
|
||
| Preporučujem za čitanje: | 21 Da 7 Ne |
Prethodna vest | Sledeća vest |
Vaš komentar (Budite prvi koji će napisati komentar)
Komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Mikra. Komentari koji su uvredljivi po bilo kojem osnovu i oni koji se ne odnose na objavljeni sadržaj biće uklonjeni. Primedbe i pohvale na uređivačku i jezičku politiku MikroVesti i komentare o pravopisu i jeziku kojim su pisane šaljite na adresu redakciji. Primedbe i predloge u vezi sa funkcionalnošću lokacije šaljite administratoru.
Komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Mikra. Komentari koji su uvredljivi po bilo kojem osnovu i oni koji se ne odnose na objavljeni sadržaj biće uklonjeni. Primedbe i pohvale na uređivačku i jezičku politiku MikroVesti i komentare o pravopisu i jeziku kojim su pisane šaljite na adresu redakciji. Primedbe i predloge u vezi sa funkcionalnošću lokacije šaljite administratoru.
Prijem vesti:
Poštom,
RSS-om
| Prijem komentara:
RSS-omPreminuo Aleksandar Spasić, dugogodišnji urednik i direktor Mikra
Do kraja godine biće prodato osam miliona tabličnih računara Nexus 7
Asusov
Windows
Pet miliona korisnika
Virus
Tablični računari sa Windowsom
| Let čoveka ptice je podvala | 22.03.12. |
| Čovek uspeo da leti kao ptica | 20.03.12. |
Vesti pre: 20.03.2012.
© 1997 - 2013 | Mikro | Zabranjeno kopiranje i reprodukovanje materijala bez pismenog odobrenja časopisa Mikro | Design: MikroWebTim



